Ljudi koji se gaje cvijeće iz hobija postaju potpuno pasionirani ljubitelji. To naročito važi za odgajivače orhideja, za čije sadnice su spremni da daju astronomske sume. Slično je i sa kamelijama, s tim što se one mogu primiti ne samo od grančice-pelcera, nego i od sjemena, pa sam i ja donio sjeme iz Kine i odnjegovao kameliju, ispričao je za „Dan” Hartmut Ajzen iz Ahena, grada na tromeđi Holandije, Belgije i Njemačke, koji je nedavno boravio u Stolivu kao specijalni gost Nevladinog udruženja „Kamelija” i član žirija koji je ocijanjivao aranžmane od cvijeta kamelije.
Ajzen je nabavljao kamelije iz cijelog svijeta, a neke je, kako je priznao, i prošvercovao iz Kine i SAD, jer je fitopatološka procedura za prenos biljaka preko granice vrlo komplikovana.
Ajzen je predsjednik njemačkog udruženja uzgajivača kamelija koje broji 350 članova širom Njemačke, a na poziv organizatora Fešte kamelija u Stoliv dolazi već četiri godine i svaki put lokalnim uzgajivačima donosi po nekoliko sadnica hibridnih kamelija. Po struci je arheolog, a baštovanstvo je njegova ljubav cijelog života i kamelije uzgaja već 35 godina. Iako u Njemačkoj postoji jedna kamelija stara više od 200 godina, samo uzgajanje kamelije u ovoj zemlji nema dugu tradiciju, jer kamelija nije evropska kultura - uvezena je iz Kine i Japana. Svojim radom i angažmanom uticao je na popularizaciju ove egzotične biljke u Njemačkoj. Prva sadnica koju je uzgojio bila je „Camellia Japonica”, a sada se može pohvaliti sa preko 200 različitih vrsta kamelija.
- U svom rasadniku u Ahenu imam najrazličitije vrste - od crvenih i šatiranih, do bijelih i rozih, a moj „specijalitet” na koji sam posebno ponosan je žuta kamelija iz Vijetnama. Na manifestaciji iz oblasti hortikulture 29. aprila predstavićemo tri nove sorte, koje su odnjegovali njemački uzgajivačio. Ova žuta sorta koju sam uzgojio dobila je naziv „Evropa” i biće zvaničnom promovisana tom prilikom. Za 14 dana vidjeće Patriciju Šort, predsjednicu međunarodnog udruženja uzgajivača kamelija, Amerikanku koja živi u Engleskoj - kaže Ajzen za naš list.
S obzirom na hladniju kontinentalnu klimu, gospodin Ajzen gaji kamelije u dvije bašte – jedna je pod staklenikom, a druga na otvorenom. Postoje vrste kamelija koje su otporne na niske temperature, čak do minus 20 stepeni Celzijusovih, a one uspijevaju na otvorenom, dok one nježnije moraju da se gaje u stakleniku, objašnjava stručnjak iz Njemačke, koji je u funkciji predsjednika udruženja uzgajivača kamelija obišao svijet, posebno Japan, Kambodžu, Vijetnam, gdje se kamelija tradicionalno gaji, te Španiju, Italiju, Grčku, Francusku, Belgiju, Poljsku, Portugal, Sjedinjene Američke Države, gdje se kamelija polako širi i popularizuje.
Kao i ovdašnji pasionirani odgajivači kamelija, i Hartmut Ajzen voli svoje kamelije i praktikuje rituale. Tako naš sagovornik ima običaj da svoje cvjetove ujutru pozdarvi sa „dobro jutro” dok ih zaliva ili tušira svježom vodom, a poseban udio u njihovoj njezi imaju žene, objašnjava naš sagovornik. One vole malo sijenke i mnogo vlage, a što se zemlje tiče, vole tresetnu smjesu, samo malo više „kisjelu“, onu ispod kestena, lovora, bora... Kult kamelije najinteresantniji je u Kini, gdje je klima posebna i idealna za uzgoj kamelija, a među atrakcijama ističe i češalj napravljen od drveta kamelije iz Japana.. Kao turista poznaje Jugoslaviju još od 1962. godine u Stoliv dolazi već četiri godine, dopada mu se posebna atmosfera u Boki kotorskoj, jer „mnogo voli Balkan“. Kamelija ne poznaje granice, pa ni mi koji se bavimo njenim uzgojem, kaže Ajzen za „Dan”.
M.D.POPOVIĆ